Poziv vlasnicima/korisnicima građevina u kojima se nalazi ugrađen azbest

Podijeli:

Općina Brodski Stupnik poziva sve vlasnike/korisnike građevina u kojima se nalazi ugrađen azbest kao građevni materijal (kuće, pomoćni objekti, poljoprivredni i gospodarski objekti i sl.) da dostave podatke o lokacijama tih građevina, kao i podatke o procjeni količine, vrste i stanju materijala za koje je izvjesno da će postati azbestni otpad.

Općina Brodski Stupnik podatke o građevinama koje sadrže azbest prikuplja temeljem članka 18. stavka 1. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest („Narodne novine“ br. 69/16) te ih je obvezan dostaviti  Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Prema navedenom Pravilniku, vlasnici, odnosno korisnici građevina u kojima se nalazi azbest, dužni su odazvati se pozivu i dostaviti zatražene podatke, a sve s ciljem planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.

Rok za prijavu je 31. kolovoz 2019. godine dostavom prijavnog obrasca:

„Prijava građevina u kojima se nalazi azbest na području Općine Brodski Stupnik“:

Obrazac-za-prijavu-azbesta (DOCX format)
Obrazac-za-prijavu-azbesta (PDF format)

Popunjeni i potpisani obrasci mogu se dostaviti:

  • osobno u općinu Brodski Stupnik, Stjepana Radića 117, 35253 Brodski Stupnik
  • poštom na adresu: Općina Brodski Stupnik, Stjepana Radića 117, 35253 Brodski Stupnik
  • e-mail: opcina-brodski.stupnik@sb.t-com.hr

Pozivamo vas da se dostavom podataka o građevini koja sadrži azbest, a kojoj ste vlasnik/korisnik, uključite u planiranje sustava gospodarenja otpadom jer pravilnim i savjesnim gospodarenjem otpadom doprinosimo očuvanju okoliša i našeg zdravlja.

Za dodatne informacije i upite možete se obratiti na telefon općine Brodski Stupnik, 035/427-137.

Više informacija što je azbest potražite na mrežnim stranicama http://www.fzoeu.hr/

Što je azbest?

Zahvaljujući svojim mehaničkim i kemijskim svojstvima, tj. čvrstoći i visokoj otpornosti na toplinsko i kemijsko djelovanje, azbest se proizvodio desetljećima i bio korišten kao građevinski materijal, najviše za pokrivanje građevina svih vrsta, ali i za oblaganje pročelja, instalacije odvodnje sanitarne vode, a izvan građevinarstva za izradu zaštitne odjeće, brtvljenje cijevi i sl.

U uporabi je zastupljeno šest osnovnih vrsta azbesta (aktinolit, amozit, antofilit, krizotil, krokidolit, tremolit), između kojih su amozit i krokidolit najopasniji po ljudsko zdravlje ukoliko postoji izloženost udisanju njihovih vlakana. Ipak, najčešće korišteni azbest u Republici Hrvatskoj bio je krizotil, koji je ujedno i najmanje opasan.

Od 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabranjena je proizvodnja, promet i uporaba azbesta i proizvoda koji ga sadrže.

Važno je naglasiti kako je opasnost od azbesta utvrđena isključivo u situacijama pojave azbestne prašine, tj. oslobađanja finih azbestnih vlakana u visokoj koncentraciji do čega dolazi u procesu proizvodnje te u procesu razgradnje mehaničkim putem, tj. prilikom rušenja, lomljenja, brušenja i sl. postupaka uklanjanja ili održavanja i servisiranja proizvoda iz azbesta ili onih koji sadrže azbest, zbog čega se proizvodi iz azbesta i oni koji ga sadrže tretiraju kao opasni građevinski otpad.

Zbrinjavanje azbestnog otpada

Na žalost, zbrinjavanje azbesta ne provodi se uvijek na organizirani način i od strane ovlaštenih osoba i tvrtki. Izostanak sustavnog odnosa prema zbrinjavanju azbesta svakako se treba izmijeniti.

Stoga je postupanje prema odredbama Pravilnika iz 2016. izuzetno važno s obzirom da dosadašnji pristup zbrinjavanju azbestnog otpada nije bio sustavan niti cjelovito sagledavan.

Fond i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u proteklom razdoblju provodili su i provode program energetske obnove u zgradarstvu (javnih, višestambenih i obiteljskih zgrada), program korištenja obnovljivih izvora energije poticanjem ugradnje učinkovitijih uređaja i solarnih panela, dok je zbrinjavanje azbesta u zgradarstvu bilo zastupljena samo kroz sufinanciranje troškova odlaganja otpada koji sadrži azbest. 

Obaveze koje proizlaze iz Pravilnika o otpadu koji sadrži azbest

Već spomenuti Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine 69/2016) predstavlja podzakonski akt kojim su utvrđeni sustavi upravljanja građevnim otpadom i azbestnim otpadom.

Odredbama Pravilnika iz 2016. propisuje se cilj i uvjeti sustava gospodarenja građevnim otpadom i sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, obveze proizvođača građevnog proizvoda i proizvoda koji sadrži azbest, način označavanja građevnog proizvoda i ambalaže, obveze proizvođača, obveze vođenja evidencija o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest te postupci gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, uključujući zahtjeve u pogledu skladištenja i prijevoza otpada koji sadrži azbest.

Slijedom ovog Pravilnika, za širu javnost i općinu Brodski Stupnik kao jedinicu lokalne samouprave, važna je primjena odredbi članka 18. kojim se propisuje način obveznog postupanja posjednika azbestnog otpada.

Prema tom članku Pravilnika, vlasnik, odnosno korisnik građevine – neovisno o tome da li je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi u kojoj se nalazi azbest, dužan na poziv jedinice lokalne samouprave, dostaviti:

  •  podatke o lokaciji građevine,
  •  procjenu količine, vrste i statusa tj. stanja materijala za koji je izvjesno da će postati azbestni otpad i sve to radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest.

Jedinica lokalne samouprave dužna je vlasnicima odnosno korisnicima građevina u kojima se nalazi azbest uputiti poziv za dostavom ovih podataka, a onda prikupljene podatke dostaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Pozivamo sve da se dostavom podataka o građevini koja sadrži azbest a čiji ste vlasnik ili korisnik, uključite u planiranje sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest.